Poštovani štovatelji svetoga Vlaha!

Ovogodišnja svečanost u Gradu u znaku je nekoliko povijesnih i kulturnih događaja. Najprije, festa svetoga Vlaha kao 'osobita nematerijalna kulturna baština čovječanstva', uz drugih šest hrvatskih tradicijskih običaja, našla se u popisu svjetske riznice. Dubrovnik je tako po drugi put, nakon spomeničke jezgre Grada iz 1979., ušao u Unescov registar po festi svetoga Vlaha. Njegove štovatelje to sada još više obvezuje čuvati tisućljetni vjernički identitet prožet kultom našega Parca koji nas zagovara i štiti.

Drugi važan crkveni događaj jest Papina odredba da se u popis naslovnih biskupija pribroji i stara biskupija Epidaurum – Cavtat. Postojanja ove biskupije, naime, datira iz VI. stoljeća kad u aktima prvog salonitanskog sabora 530. nalazimo i supotpis epidaurskog biskupa Fabricijana (Fabricianus episcopus ecclesiae Epitauritanae). Tako je 'Epidaurum' (današnji Cavtat) uz Ston i Korčulu treća naslovna biskupija na području Dubrovačke biskupije.

U sklopu feste bit će predstavljen zbornik 'Svetom Vlahu u čast' u kojem su prikupljene sve himne, mise i druge skladbe u čast našem svetom Parcu koje je nadahnula kršćanska vjera i tradicija. Zbornik omogućuje širem općinstvu osjetiti ljepotu i dar glazbenog stvaranja našem Parcu u čast. Naši kršćanski i katolički korjeni ovdje su duboki, a tradicija stara, žilava i jaka. Posebice ona koja je vezana uz festu sv. Vlaha. A ona je živo svjedočanstvo kako se ovdje stoljećima ljepotu vjerskog, umjetničkog i nacionalnog nadahnuća znalo umješno prenositi s koljena na koljeno. Stoga Crkva dubrovačka ljubomorno čuva taj poklad i primljeno blago. A usrdnim riječima himne svake godine vapije i moli: Čuj sveti Vlaho nas, molitve naše glas! U tim molitvama uključeni su svi njegovi štovatelji diljem svijeta. Na sve koji će i ove godine slaviti festu svetoga Vlaha, zazivam obilje Božjeg blagoslova.

Uz pozdrav i blagoslov u Gospodinu,

Mons. Želimir Puljić, biskup dubrovački