| • | polazna stranica |
| |
| • | povijest |
| |
| • | dekanati |
| |
| • | župe |
| |
| • | župnici |
| |
| • | katedrala |
|
| katedrala Marijina Uznesenja |
Stolna crkva (katedrala) je treća ili možda četvrta crkva na istom mjestu. Uz ruševine crkve (katedrale ?) sv. Petra iz 7. st, te uz prvotnu crkvu sv. Vlaha, dogradnjom s jedne i druge strane, došlo se do nove katedrale sredinom 11. st. U drugoj polovici 12. st. sagrađena je romanička crkva (bazilika sv. Marije - darom Rikarda Lavljeg Srca ?), koja je u velikom potresu (1667) potpuno stradala. Današnja katedrala (Velike Gospe) građena je (1672-1713) u stilu rimskog baroka nastojanjem Stjepana Gradića.
Posvećena je 1832. g, da bi 1876. g. bila u požaru teško oštećena, te dvije godine izvan funkcije. Novo teško oštećenje temeljne konstrukcije stolna crkva je pretrpjela u potresu, na Uskrs 1979. g. Slijedila je iz temelja nova obnova od 1980-1986. g. Tom su zgodom otkriveni ostaci prostrane bizantske crkve iz 7. st, što govori o postojanju znatnijeg naselja i prije rušenja Epidaura (614. g). U nastojanju da ostaci prijašnjih katedrala budu vidljivi, obnovljen je pod, koji je sada izgrađen u armirano-betonskoj ploči. Preuređeno je i svetište-prezbiterij u duhu novih liturgijskih propisa, za koje je stručno rješenje koncipirao arh. ing. Ivan Prtenjak, istaknuvši biskupski tron, kao glavno obilježje katedralne crkve. Iz prezbiterija je uklonjen inventar novijeg vremena: mramorni oltar iz 1913. g. i korna sjedala iz polovice 19. st, a postavljene su nove orgulje.
Katedrala ima šest pokrajnih mramornih oltara, a u dnu je krstionica. Uz prezbiterij s jedne strane je sakristija, u kojoj su biskupske i kanoničke grobnice, a s druge strane je moćnik-relikvijar. Riznica je jedna od vrijednijih u Europi, u kojoj se nalazi znatan broj vrijednih relikvija, okovanih u posebnim relikvijarima, ukrašenim filigranom i emajlom u zlatu, velike umjetničke vrijednosti.
Balustradu pročelja i pobočnih zidova, nastojanjem biskupa Marčelića i darom Ignacija viteza Amerlinga, ukrasio je klesar Marin Radica iz Korčule s deset kamenih kipova. U inventar katedrale ulazi i više vrijednih djela Tiziana, Santia, Pordenonea, Palme st. i dr.
Novi oltar i obnovljena katedrala posvećeni su 1. veljače 1987. godine.
U srpsko-crnogorskoj agresiji na Dubrovnik (1991.) ponovno su oštećeni kupola i zidovi katedrale.
20000 DUBROVNIK
Kneza Damjana Jude 1
župnik: dr. don Stanko Lasić
telefon: 323 459
fax: 323 496
|
|
K O M E N T A R
ŠTO S HRVATIMA U BiH???
dr. Želimir Puljić -
Odgoj za crkvenost
Papina poruka za svjetski dan društvenih komunikacija
|
